Tamnoljubičaste koštice bogate su vitaminima i mineralima. Ukusnog su okusa i dobro raspoloženje. Kad je ljeto u punom jeku, šljive teže punoj zrelosti. Vole sunce baš kao i mnogi ljubitelji prirode i hobi vrtlari.
Šljive se mogu brati od sredine srpnja
Spremni za berbu
Od sredine srpnja do sredine rujna voćke su pune sočnih plodova. Ako nemate stabla šljive u vlastitom vrtu, plodove možete ubrati sami iz brojnih objekata. Na kraju se obračunava cijena po kilogramu, koja se razlikuje ovisno o davatelju.
Što trebaš:
- posuda za sakupljanje
- eventualno ljestve ili berač voća s teleskopskom ručkom
- kuka za ljestve ako je potrebno
Savjeti za ispravno branje
Plodovi stabla sazrijevaju različitom brzinom jer sunce ne obasjava ravnomjerno cijelu krošnju. Gornje šljive dozrijevaju ranije od plodova na donjim granama. Ako pod pritiskom lagano popuštaju i peteljka se bez puno truda može odvojiti od grane, koštičavi su plodovi spremni za berbu.
Ljusku treba što manje dirati jer je zaštićena bjelkastim slojem voska. Sprječava prekomjerni gubitak vode i čuva klice podalje. Prilikom pranja ili trljanja gubi se zaštitni sloj poznat kao miris. Možete jesti i ovu.
Dobro je znati: referentna sorta
"Bühler Frühzwetschge" je sorta koja je slučajno otkrivena 1840. godine. U desetljećima koja su uslijedila, ova nasumična sorta proširila se diljem Europe. Postala je simbol badenske šljive i do danas služi kao referentni objekt za razdoblje sazrijevanja svih šljiva i šljiva. Sve pasmine koje u Njemačkoj sazrijevaju prije ranih iz doline Bühler smatraju se ranim šljivama. Sve sljedeće se nazivaju kasnim sortama.
Razlika između šljiva i damsona
Dok šljiva ima čvrsto i hrskavo meso, aromatična i debela šljiva je mekša i sočnija. Potonji je idealan za pravljenje kaše, čatnija i džemova. Prilično duguljaste šljive idealan su sastojak za kolače jer tijekom pečenja zadržavaju oblik i ne cure. Ove obično sazrijevaju nešto kasnije od šljiva.